Dalekovidnost kod Djece

image-1.8

Osim slabovidnosti i strabizma, dalekovidnost spada među najčešća očna oštećenja kod djece, a moglo bi se reći kako je određeni stupanj dalekovidnosti prisutan kod sve novorođenčadi. U većini slučajeva ona nestaje s vremenom, a u oko šest posto djece određeni stupanj dalekovidnosti ostane prisutan. Naime, nakon rođenja oči su još uvijek nezrele, osjetljive, vid je lagano zamagljen, a sam razvoj vida slijedi tek u narednim mjesecima i godinama života.

Tako, primjerice, malo dijete tek u drugom mjesecu počinje pogledom pratiti igračku ili druge predmete u pokretu. Tek u petoj ili šestoj godini života dijete dostiže oštrinu vida odrasle osobe, a do tog perioda oko je izrazito osjetljivo te se mogu pojaviti različiti poremećaji koji bi mogli poremetiti normalan dječji razvoj vida. Osim nepažnje, veliki uzrok očnog oštećenja je i genetska predispozicija, a vjerojatnost da će dijete naslijediti očnu manu je čak više od sedamdeset posto.

Dalekovidnost ili hiperopija

Dalekovidnost ili hiperopija je refrakcijska greška kod koje se slika predmeta fokusira iza mrežnice. Naime, duljina očne je prekratka pa dijete nejasno i mutno vidi predmete u blizini. Dalekovidnost kod djece najčešće je uzrokovana smanjenom dužinom oka ili genetskom predispozicijom. Ranim otkrivanjem i liječenjem, štetne posljedice mogu se potpuno ili djelomično ukloniti, stoga je vrlo važno prepoznati dalekovidnost kod djece, posebice u dobi od dvije do četiri godine.

Roditeljima koji imaju neku refrakcijsku grešku te sumnjaju u dijetetov vid, preporučuje se odlazak na prvi očni pregled. Budući da oko ima mogućnost zaoštravanja, dalekovidnost ne mora u početku biti očita, a ukoliko je, tipični simptomi dalekovidnosti su povećan umor pri radu na blizinu, glavobolja kao posljedica prevelikog naprezanja očiju te udaljavanje predmeta ne bi li bolje izoštrili sliku. Dalekovidnost se ispravlja nošenjem konvergentnih naočalnih leća ili kontaktnih leća s predznakom plus dioptrija.

Korekcija dalekovidnosti kod djece

Većina oftalmologa ne propisuje kontaktne leće djeci mlađoj od deset godina, no prikladna dob za nošenje leća određuje se individualno. Konvergentne naočalne leće odličan su način korekcija dalekovidnosti kod male djece, no iz godine u godinu raste broj djece koja nose kontaktne leće. Pregled i navikavanje na kontaktne leće uspješno se provode od dojenačke do adolescentne dobi, kao i kod odrasle populacije. Pri donošenju konačne odluke osim djeteta sudjeluju, naravno, i njegovi roditelji te liječnik. Dijete i roditelj su pacijenti koji moraju podjednako biti uključeni u sve faze nošenja i održavanja kontaktnih leća ili naočala. S druge strane, dijete ne može potpuno ovisiti o roditeljskoj pomoći pri svakodnevnom stavljanju, skidanju i održavanju leća te bi trebalo biti dovoljno zrelo da samostalno provodi te aktivnosti. Isto tako, mnogi roditelji osjećaju strah od mekih kontaktnih leća jer su čuli da postoji povećan rizik od infekcije. Međutim, zahvaljujući postojanju mjesečnih, dvotjednih i jednodnevnih zamjenskih leća kao i višenamjenskih otopina za njihovo održavanje, takva mogućnost svedena je na minimum te nema razloga za brigu. Bilo da se roditelj i dijete odluče na nošenje naočala ili kontaktnih leća, važna je ispravna edukacija. Naime, izborom odgovarajuće korekcije, to jest odgovarajućih kontaktnih leća ili naočala, pridržavanjem uputa o njihovom održavanju i redovitim kontrolnim pregledima, mnoga djeca mogu uspješno korigirati svoj vid.

Ostavite svoj komentar:

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>