Dioptrija je mjera loma zraka svjetlosti, odnosno optičke jakosti leće (prirodne, naočalne i kontaktne leće). Matematički rečeno, dioptrija je recipročna vrijednost žarišne udaljenosti. Primjerice, leća od tri dioptrije fokusira zrake koje dolaze od nekog udaljenog predmeta u jedno žarište udaljeno 33 centimetara od leće.

Prema vrstama dioptrije razlikujemo dalekovidnost (hiperopija), kratkovidnost (miopija) i astigmatizam.

Dalekovidnost (hiperopija)

Dalekovidne osobe često možemo prepoznati u situacijama kada knjigu koju čitaju udaljavaju od sebe kako bi pročitali tekst.

U plus dioptriji, odnosno dalekovidnosti ili hiperopiji, rožnica i leća ne lome zrake svjetlosti dovoljno da ih usmjere mrežnicu, jer je dalekovidno oko prekratko. Budući da se mrežnica dalekovidnog oka nalazi iza mrežnice, slika će biti mutna, pa stoga, dalekovidne osobe bolje vide udaljene nego bliske predmete.

Postoje dvije vrste dalekovidnosti, a to su starosna dalekovidnost ili prezbiopija, koja nastaje kao fiziološka manifestacija starenja organizma nakon četrdesete godine života te mladenačka dalekovidnost ili hipermetropija, kod koje očna jabučica ima oblik kruške.

Stupanj dalekovidnosti utječe na sposobnost fokusiranja vida. Naime, osobe s teškim stupnjem dalekovidnosti mogu jasno vidjeti samo udaljene predmete, dok one osobe s blagom dalekovidnosti mogu jasno vidjeti i bliže predmete. Ako je vaš stupanj dalekovidnosti toliki da ne možete izvršiti zadatke ili vam brojne aktivnosti stvaraju smetnje vida, tada je potrebno posjetiti oftalmologa.

Simptomi dalekovidnosti su, osim zamagljenog vida, naprezanje očiju i bol u očima te oko njih, glavobolja nakon dužeg korištenja računala, čitanja ili pisanja, škiljenje, žmirkanje i razrokost.

Dalekovidnost se može ispraviti korektivnim lećama, odnosno s naočalnim ili kontaktnim lećama. Ovisno o stanju dioptrije, naočale ili kontaktne leće trebat ćete nositi cijelo vrijeme ili samo tijekom čitanja, rada na računalu ili nekog drugog rada na blizinu.

Naočale su najsigurniji i najjednostavniji način ispravljanja dalekovidnosti, dok kontaktne leće možda nisu najbolji izbor za svaku osobu.

Dalekovidnost se može ispraviti i operacijskim zahvatom, koja smanjuje, odnosno u potpunosti uklanjaju potrebu nošenja naočala ili kontaktnih leća.

Dalekovidnost ne možete spriječiti, no možete zaštititi svoje oči u pravo vrijeme. Bez obzira na to koliko dobro vidite, potrebno je redovito odlaziti na pregled očiju. Naime, određena stanja kao što su dijabetes ili visoki krvni tlak mogu utjecati na vaš vid ako ne primate odgovarajuće liječenje.

Isto tako, važno je prepoznati te brzo reagirati na prvu pojavu simptoma. Nagli gubitak vida na jednom oku, iznenadni zamagljeni vid, bljeskovi svjetla ili crne točke mogu biti ozbiljan medicinski problem. Sunčane naočale obavezno nosite ako provodite neko vrijeme na suncu.

Dioptrija + 0.50

Dioptrija + 0.50 ne stvara veliki problem te se u većini slučajeva naočale ili kontaktne leće nose samo u određenim aktivnostima, kao što su rad na računalu, gledanje televizora te čitanje ili pisanje.

Osobe s dioptrijom + 0.50 imaju zamagljeni vid na bliske predmete, no ponekad ni to nije problem. Od ostalih smetnji tu su glavobolja tijekom gledanja na blizu i naprezanje očiju. Ova dioptrija ispravlja se naočalama i kontaktnim lećama dioptrijske jakosti plus, a laserski zahvat nije preporučljiv jer je dioptrija vrlo mala.

Dioptrija + 0.75

Dioptrija + 0.75 spada pod nisku dalekovidnost te također ne predstavlja veliki problem osobama koje ju imaju. Kao i kod dioptrije + 0.50, osobe s ovom dioptrijom imaju određene smetnje samo tijekom čitanja, pisanja, korištenja računala ili gledanja televizora. Oftalmolozi i optometristi ovu dioptriju također ispravljaju nošenjem korektivnih leća, odnosno naočalnih ili kontaktnih leća.

Laserski zahvat nije neophodan zbog vrlo male dioptrije. Osobe s ovom dioptrijom ne moraju stalno nositi naočale ili kontaktne leće, odnosno potrebno ih je nositi samo tijekom korištenja računala, gledanja televizora ili čitanja i pisanja. Ipak, neki oftalmolozi preporučuju često nošenje korektivnih leća, kako se stanje ne bi pogoršalo.

Dioptrija + 1

Dioptrija + 1 također spada pod nisku dalekovidnost. Osobe s ovom dioptrijom najčešće osjećaju smetnje kao što su umor, glavobolja ili naprezanje očiju tijekom dužeg čitanja, pisanja ili gledanja u ekran, a što ih zapravo najčešće i dovodi k oftalmologu. Najvažnije od svega jest često nošenje naočala ili kontaktnih leća. Operacijski zahvat nije preporučljiv jer dioptrija nije toliko velika.

Dioptrija + 4

Dioptrija + 4 označava srednje visoku dalekovidnost. Osobe s ovom dioptrijom imaju veće poteškoće pri gledanju bliskih predmeta te je nošenje korektivnih leća, odnosno naočalnih ili kontaktnih leća neophodno, a može se obaviti i operacijski zahvat. Osim zamagljenog vida, osobe s dioptrijom + 4 mogu imati i glavobolje, vrtoglavice, pa čak i migrene. Ako imate dioptriju + 4, vrlo je bitno da često nosite naočale ili kontaktne leće, kako se stanje ne bi dodatno pogoršalo i naravno, kako biste imali normalan vid.

Dioptrija + 5.5

Dioptrija + 5.5 također spada pod srednje visoku dalekovidnost. Većina pacijenata ne može živjeti bez naočalnih ili kontaktnih leća, jer ova dioptrija stvara velike probleme vida, odnosno nemogućnost gledanja bliskih predmeta. Često se tu pojavljuju i ostale smetnje, kao što su glavobolja, vrtoglavica, nemogućnost fokusiranja i naprezanje očiju.

Naočale ili kontaktne leće u ovom se slučaju trebaju nositi stalno, a starije osobe bi trebale nositi dva para naočala. Neki pacijenti odlaze i na lasersku operaciju, koja u potpunosti korigira dalekovidnost ili ju smanjuje. Osobama s ovom dioptrijom, kontaktne su leće medicinski najviše indicirane jer poboljšavaju oštrinu vida.

Prevencija i korisni savjeti

Ne postoji univerzalna metoda prevencije dalekovidnosti, no sudjelovanje u aktivnostima na otvorenom, odnosno u prirodi i zelenilu, kako biste odmorili oči od računala ili korištenje kapi za oči, zasigurno će dobro doći.

Daljnji rast dioptrije možete spriječiti čestim nošenjem korektivnih naočalnih ili kontaktnih leća. Naime, brojne studije dokazale su kako nedovoljno korigirana dalekovidnost uzrokuje njen brži napredak.

Brojni liječnici preporučuju i rad na dnevnom svjetlu te izbjegavanje korištenja računala i mobilnih telefona, ako je to moguće. Isto tako, bitna je zdrava prehrana. Voće i povrće, kao što su špinat, dunja, mrkva i kelj, održavaju zdravlje vaše mrežnice i usporavaju napredovanje dalekovidnosti.

Možda Vas zanima: Astigmatizam